Print Shortlink

Ličnost trenera

Snaga ega u kontekstu nogometnih trenera

U svakodnevnom životu, pa tako i u nogometnom svijetu često se koristi pojam ega, ego orijentacije, egoizma, egocentrizam i slično. No, što doista označava pojam ega ili snage ega? Sam pojam „Ego“ je ustvari neutralan pojam koji označava temeljni osjećaj vlastitog poimanja  ili drugim riječima  način na koji   doživljavamo i percipiramo vlastito ja.  Prema Freudu ego je dio ličnosti koji posreduje između unutarnjih potreba osobe da zadovolji vlastite nagone i stvarnog vanjskog svijeta u kojem postoje društvene norme i moralne vrijednosti.

S druge strane pojmovi poput egocentrizma i egoizma vezani su uz ponašanje osobe. Egocentrični pojedinci prvenstveno su orijentirani na zadovoljavanje vlastitih potreba te imaju nisku osjetljivost na potrebe drugih ljudi,  a visoko egoistični pojedinci svoje ponašanje usmjeravaju isključivo na radnje koje im donose osobnu dobrobit.

Nadalje  pojam „Snaga ega“ govori nam o tome koliko je osoba u stanju sačuvati svoje vlastito ja,  svoj identitet tj. svoj osjećaj sebe u različitim, zahtjevnim životnim situacijama i u odnosu na sebe i druge oko sebe.

Kada se ovi pojmovi stave u kontekst nogometa i trenersku ulogu razvidno je da trener s izgrađenim i stabilnim egom uspješnije upravlja momčadi.  Trener sa snažnim egom nasuprot  trenera sa slabim egom ili pak egoističnog ili egocentričnog trenera siguran je  u svoje znanje i sposobnosti te se lakše nosi sa stanjima frustracije i stresa. Primjerice nakon izgubljene utakmice trener koji vjeruje u sebe i svoje sposobnosti spremniji je preuzeti krivicu za neuspjeh,  dok će  trener s nestabilnim, slabim egom krivicu tražiti u drugima  (sucima, terenu, igračima i slično). Također u situacijama kada momčadi dobro ide ego izgrađeni trener će istaknuti zasluge ekipe i svoga stožera jer se ne boji da će to umanjiti njegovu vrijednost, nasuprot tome egoistični ili egocentrični trener prvenstveno će isticati sebe i svoje zasluge. Pohvaljivanje momčadi nakon pozitivnih ishoda i preuzimanjem krivice u situacijama lošeg rezultata trener pokazuje prave liderske osobine,  te tako  utječe i na jačanje grupne kohezije kao i na podizanje samopouzdanja kod igrača.  Trener s  kvalitetno izgrađenim, snažnim egom najčešće ekipom upravlja na tolerantan, neautoritaran način koristeći svoje stručno znanje kao moć upravljanja momčadi. Također je spremniji uvažiti mišljenja svojih suradnika jer se ne osjeća ugroženo  ili nesigurno ako netko od suradnika  predloži ideju koje se sam nije sjetio. Štoviše potiče suradnike da se aktivnije uključe u rad jer je svjestan prednosti dobrog timskog rada.  Isto tako ovaj profil trenera skloniji je dubljem taktičkom promišljanju i analizi te se ne boje isprobati nove, kreativne ideje,  spremni su učiti i razvijati nove vještine.  Ne troše energiju na vlastito predstavljanje niti se pokušavaju dopasti masama već su usmjereni na kvalitetno izvršavanje zadatka i na momčad koju vode.   Ujedno treneri sa  izraženom snagom ega u stresnim situacijama npr. utakmica visoke važnosti, primjereno reagiraju jer imaju dobru kontrolu emocija koje im ne utječu na prosudbu te samim time donose kvalitetnije odluke. Suprotan profil trenera u situacijama stresa zna pokazivati neprimjereno (nesportsko) ponašanje te koristiti neprimjeren vokabular i gestikulacije.

Egoistični i egocentrični treneri svoje potrebe i sebe stavljaju ispred momčadi. Momčad koriste u svrhu vlastite promocije na način da stalno ističu  svoju ulogu u dobroj izvedbi pojedinog igrača. Tako znamo čuti izraze“ „ Ja sam ga stvorio“, „ Ja sam ga otkrio“ „Kod mene je igrao nabolje“ i slično. K tome teško čine distinkciju između vlastitih želja i  stvarnih potreba  te imaju problem prihvaćanja realiteta kada nije u suglasju s njihovim željama.   Nove izazovne situacije u kojima je ishod neizvjestan, kod ovoga profila trenera mogu izazvati strah  i tjeskobu koju često prikrivaju bahatim pristupom. Između ostaloga teško prihvaćaju vlastite i tuđe pogreške.

Zaključno može se reći da  je za kvalitetnog nogometnog trenera važno posjedovati snažan, izgrađen i stabilan ego jer će mu to dati snagu za uspješno vođenje momčadi na duge staze.

 

Literatura:

Harmon, M. H. (1980). The Barron Ego Strength Scale: A study of personality correlates among normals. Journal of Clinical Psychology36(2), 433-436.

Petz, B. Ur.(2005). Psihologijski rječnik. Nklada Slap, Zagreb.

Pervin, L., Cervone, D. i John, O. (2008). Psihologija ličnosti: teorije i istraživanja. Zagreb: Školska knjiga.

 

Sandra Šućurović, mag. psych., diplomirala je psihologiju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, te se kvalificirala za menadžera odnosa s javnošću na Medijskom učilištu Studia Intermedia.  Završava doktorski studij na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, gdje ujedno i radi kao vanjski suradnik. Bila je vanjska suradnica na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te stručna suradnica Sportskog saveza Grada Zagreba. Radila je  kao  psihologinja u  nogometnim akademijama i seniorskim ekipama, te je stručni  suradnik na Sportskom učilištu. Vodila je  niz  znanstveno-istraživačkih projekata, a kontinuirano sudjeluje u provedbi seminara i edukacija.  Suradnica je na priručniku za trenere iz područja sportske psihologije i autor mnogih stručnih članaka, te je dopredsjednica je  Hrvatske asocijacije sportskih psihologa.